Ivanić-Grad postaje grad budućnosti: pametnih tehnološkim rješenjima postižu značajnu energetsku uštedu i brinu o okolišu
Bilo je to davne 1890., taman nakon što je Arthur Conan Doyle izdao prvu knjigu o detektivu Sherlocku Holmesu iz Baker Streeta. Moderan se grad, pogonjen drugom industrijskom revolucijom, užurbano razvijao. Industrija je cvala, kotlovi se pušili, otvarale stotine novih financijskih tvrtki, a po gradu se razvlačili prvi električni kablovi. London je brujao poput košnice. I pokazalo se kako ima jedan veliki problem.
Podzemna željeznica – među prvim pametnim rješenjima za gradove
Rekordan broj stanovnika sporo je putovao do posla u tvornicama, tvrtkama i dokovima rasutim po gradu. Gubilo se vrijeme, stvarala nervoza. Bilo je vrijeme za neko radikalno rješenje. Grad na Temzi izveo je nešto dotad nezamislivo. Postao je prvi grad na svijetu koji je izgradio podzemnu željeznicu s električnim lokomotivama. Tehnologija je riješila problem. Barem na neko vrijeme.
Prometne gužve – boljka svih većih gradova
130 godina je prošlo začas i London se ubrzo našao u istom problemu kao i prije 130 godina. Grad je nabujao kao nikad prije, a za razliku od 1890., ceste su zakrčili automobili. Milijuni automobila. Nervoznom vozaču čini se kako semafor uvijek pokazuje crveno. Procjena je kako su Londončani samo u 2018. godini zbog gubljenja vremena na cestama izgubili 5,6 milijardi funti.
Pred tvrtkom Transport for London, koju ovdje svi zovu TfL, stoji velik izazov. Drže 580 kilometara najzakrčenijih cesta u gradu i upravljaju s više od šest tisuća semafora. No, umjesto da kopaju tunele ispod cijelog grada, tehnologija im je ponudila mnogo elegantnije rješenje. Sve dosad London je za upravljanje semaforima koristio magnetske detektore skrivene u cestama koji su prepoznavali dolazak automobila i na taj način upravljali svjetlima. No, novi sustav nazvan FUSION baratat će s neusporedivo više podataka.
Senzorsko centralizirano upravljanje prometom smanjuje gužvu, opasnosti i zagađenost zraka
Senzori po gradu u novi, moderni kontrolni centar koji je u izgradnji, slat će podatke o tomu u koje doba dana prolazi najviše automobila, kad se stvaraju gužve na biciklističkim stazama, kad pješaci čekaju predugo na prelazak ceste. Ali slat će i signale kad na neku liniju treba poslati dodatni autobus, kad zbog radova na cesti ili prometne nesreće promet treba preusmjeriti na alternativne pravce. Glynn Barton, TfL-ov direktor za upravljanje cestama, rekao nam je kako od pametnog sustava koji je još u testnoj fazi očekuje iznimno puno.
„Upravo radimo na revoluciji načina na koji se upravlja prometom u Londonu. Koristimo podatke i najmoderniju tehnologiju kako bismo najbolje iskoristili svaki četvorni metar naših cesta. Naš novi sustav za optimiziranje gradskih semafora je nevjerojatno obećavajuć i trebao bi jako smanjiti opasnost na cesti, začepljenje prometa i zagađenost zraka, a omogućit će i veći broj pješaka i biciklista na cestama.“
Novi korak – nadogradnja pametnih semafora
Do 2023. TfL svih 6300 semafora namjerava nadograditi u pametne. Gradske vlasti znaju kako grad ne smije stati, zato je London opet taj koji inovacijama predvodi trendove. I prate ih i mnogi drugi gradovi, od kojih su neki otišli i korak dalje. Shenzhen u Kini, Sidney u Australiji, New York u SAD-u, ultramoderni Singapur, lista gradova koji koriste IoT tehnologiju kako bi riješili infrastrukturne probleme samo raste. Informacije koje skupljaju senzori, u realnom vremenu informiraju o slobodnim mjestima na parkiralištima, o stanju na gradskim cestama, o tome kako se u kojem dijelu grada mijenja kvaliteta zraka. Oni koji su se već ozbiljnije bacili na testiranje 5G-a imaju nebrojeno više mogućnosti jer gigabajti informacija putuju u djeliću sekunde. Na prvu se čini kako je najmodernija tehnologija privilegija samo velikih, bogatih i dalekih gradova. Srećom, nije baš tako.
Ivanić-Grad – svijetli primjer promišljanja o optimizaciji gradskih kapaciteta
Po mnogo bliži primjer otisnuli smo se samo četrdesetak kilometara od Zagreba. Ivanić-Grad želi postati najpametniji hrvatski grad, a imaju ozbiljnu konkurenciju u Rijeci, Zaprešiću, Koprivnici, Pazinu i drugima koji su odlučili prigrabiti najmoderniju tehnologiju. Javor Bojan Leš, gradonačelnik Ivanić-Grada objasnio nam je kakva je njegova vizija grada.
“Ivanić-Grad želi postati „Smart City“ u svakom pogledu i doslovno iskoristiti sve moguće potencijalne benefite naprednih tehnologija i digitalizacije u tom kontekstu. Stoga smo već počeli projekt „Smart City Ivanić-Grad“ s prvim tj. početnim aktivnostima koje idu u tom smjeru.
Smart City Ivanić-Grad: Energetska ušteda, ekološka osviještenost i povećanje sigurnosti
Počeli smo s instalacijom fotonaponskih sustava na velikom dijelu gradskih javnih objekta koji su u javnom vlasništvu. U prvoj fazi su to objekti koji su najveći potrošači energije. Na taj ćemo im način osigurati vlastitu samodostatnu proizvodnju energije i ostvariti velike financijske uštede.
Zatim slijedi instalacija pametnih uređaja na gradskoj šetnici i nakon toga krećemo s ugradnjom, odnosno digitalizacijom sustava mjerenja potrošnje energenata na području grada. S tim da su već neki pilot projekti postavljeni u sustavu mjerenja potrošnje plina. Očekujemo unaprjeđenje sustava parkiranja, potrošnje, mjerenja i uštede na energentima tijekom sljedeće godine čiji će se rezultati moći vidjeti tek u idućim godinama nakon završetka cijelog projekta „Smart City Ivanić-Grad“. Već i sada imamo značajne uštede u potrošnji energije na pojedinim objektima s obzirom na to da smo energetski obnovili dječje vrtiće na gradskom području u kontekstu izgradnje energetskih ovojnica, ali nam je plan i poboljšati dio koji se odnosi i na proizvodnju energije u tim objektima ili na njima.”
Planovi Ivanić-Grada su ambiciozni, no nisu samo lista želja. U Hrvatskoj postoje provideri koji im mogu pružiti potrebnu tehnologiju i znanje. A1 Hrvatska, primjerice, već ima rješenja za dio onoga što Ivanić-Grad treba jer razvili su svoju NB- IoT mrežu koja je podloga za razvoj naprednih usluga poput pametnih brojila, pametnog parkinga, rasvjete ili mjerenja kvalitete zraka. Ukratko, sve ono što smo donedavno na tehnološkim portalima čitali da se uvodi u prije spomenutim Shenzenu, Sidneyju, New Yorku ili Singapuru, dostupno je i našim gradovima. Neusporedivo manjima, ali s jednako velikim vizijama.
Investicijom vrijednom preko 77 milijuna kuna A1 Hrvatska stanovnicima Ivanić Grada i lokalnih općina, dovodi internet s brzinama do 100 Mbit/s. Projekt je sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj temeljem Operativnog programa konkurentnost i kohezija. Završetkom projekta najnaprednije digitalne tehnologije bit će dostupne za skoro 18.000 korisnika tog područja.
Izvor: net.hr
